Hrana

hranaOd velike važnosti za održanje zdravlja je kako smo uredili svoj dnevni život i na koji način udovoljavamo svojim fiziološkim, tjelesnim i duševnim potrebama.

Hrana je čovjeku potrebna za izgradnju i obnovu tkiva, rasta i razvitka tijela i stvaranja energije. Mora odgovarati kvalitetom i količinom.

Liječenje mnogih bolesti zavisi od načina i kvaliteta ishrane.

Neishranjen ili slabo hranjen čovjek fizički i duhovno zaostaje i manje je produktivan. Količina hrane mjeri se u kalorijama koje se stvaraju izgaranjem hrane u organizmu. Za pokriće potreba organizma služi hrana prirodnog tj. biljnog i životinjskog porijekla.

Danas hrane ima dovoljno ali njena biološka vrijednost je mala. Zbog toga se javljaju deficitarne bolesti a zbog pretjeranosti u jelu dolazi do gojaznosti i unošenja raznih uzročnika bolesti.

Moderno doba donijelo je tvorničku hranu, konzervisanu i zagađenu. Čovjek je sastavljen od onoga što jede, pije i diše. Vrijedne sastojke hrane uništavamo pogrešnim čuvanjem i pripremanjem.

Tvorničke hrane koja bi se mjerila sa prirodnom nema.

U većini preporuka kako da se hranimo kažu da u organizam treba unositi do 15% bjelančevina, 70% ugljenih hidrata i do 15% masti. U vezi sa unošenjem masti u organizam pogotovo u drugoj polovini života mora se znati da se korisnije masti sa višepolienskih kiselina tj. one koje vode porijeklo iz bilja.

Bjelančevine (proteini)

Jedini su elementi koji sadrže dušik. Glavni su materijal za gradnju stanica i tkiva. Kako se stanice iz tijela troše moramo osigurati svjež materijal koji će ih obnavljati. Zbog dušika moraju bjelančevine u ishrani biti zastupljene u dovoljnoj količini. Sastavljene su od aminokiselina a nalazimo ih u hrani biljnog i životinjskog porijekla. Razlikuju se po sadržaju ami­nokiselina. Iz biljnog svijeta jedino soja sadrži sve aminokiseline. Potrebe za bjelančevinama se razlikuju u zavisnosti od zdravstvenog stanja, životnog doba i aktivnosti.

Ugljeni hidrati

Predstavljaju glavni izvor energije. Sastoje se od ugljika, vodika i kisika. Tokom vrenja škrob i šećer se razbijaju u krvni šećer. Ako se uzimaju u većim količinama rezultat je, salo. Kada je organizmu potrebno više goriva salo se preobraća u glukozu i na taj način nadoknađuje potrebno.

Masti

Izvor masti su životinjske masti i biljna ulja. Jedni i drugi u organizmu stvaraju isti broj kalorija. Razlikuju se po svom hemijskom sastavu. Veće količine masti su štetne jer opterećuju organizam a naročito srce i krvne žile. Od svih masnoća najzloćudniji je holesterol. Dvije trećine holesterola proizvodi se u jetri i crijevima.

Aminokiseline

U kombinaciji sa azotom stvaraju 1000 različitih proteina. Postoji 22 poznate aminokiseline. Od toga broja 8 ih je esenci­jalnih tj. onih koji ljudski organizam ne može sam proizvesti i koje se moraju unijeti hranom.

Esencijalne aminokiseline: treonin, triptofan, valin, histidin, fenilalanin, leucin, izoleucin, lizin i metionin.

Ostale: alanin, arginin, asparagin, asparatska kiselina, cistin, cistein, glicin, glutamin, glutaminska kiselina, ornitin, prolin, serin i tirozin.

(48)

Komentari

komentara

Posted in: Savjeti i recepti

Leave a Comment