Povišena temperatura

dijete-temperatura-povisenaPovišena temperatura (tjelesna), nije bolest, već još jedan od načina reagovanja organizma na upalu i razna bolesna stanja, a najčešće je to reakcija na napade virusa i bakterija.

Većina virusa i bakterija ne može preživjeti na visokoj temperaturi. Ovakva reakcija je korisna, ali samo do određene granice. Samouništavajuća je ili pogubna iznad 41° C.

Koje li su normalne vrijednosti? Različite su u zavisnosti od starosne dobi i dijela tijela.

U srednjim godinama vrijednosti se kreću od 36,1 do 36,8, kod starijih osoba oko 36,0 a kod djece 36,8 do 37° C.

Kod novorođenih je to drugačije, pa granicu od 37 njihova tjelesna temperatura najčešće prelazi. Tjelesna temperatura je ujutru niža nego navečer, a mijenja se su zavisnosti od fizičke aktivnosti kao i temperature vazduha.

Čudno je i to kako povišena temperatura djeluje kod ljudi. Jedni dobro podnose temperaturu od 38° C, dok drugi budu slomljeni, a neki se, opet, najbolje osjećaju sa temperaturom od 37° C.

Središte termoregulacije kod čovjeka je u prednjem dijelu mozga (diencefalonu). Kada se na primjer, temperatura vazduha povisi, površinske krvne žile se šire, a znojenje pojačava, kod niske vazdušne temperature proces je obrnut. Nastankom bolesti aktivira se upozoravajući sistem organizma, koji šalje naredbu centru za termoregulaciju i tada počinje borba sa uzročnicima bolesti. Srce ubrzava rad, oči postaju sjajnije, sitni mišići u koži se stežu.

Razlikujemo različite vrste povišene tjelesne temperature:

  • KONTINUA – stalno podjednako visoka temperatura sa veoma malim, neznatnim pomacima u 24 sata
  • SUBKONTINUA – sa promjenama od maksimalno jednog stepena u toku 24 sata
  • REMINENTNA – povremeno sniženje temperature, ali nikada na srednje normalnu vrijednost
  • INTERMINENTNA – povišena tjelesna temperatura se izmjenjuje sa intervalima normalnih srednjih vrijednosti
  • REKURENTNA – visoka temperatura se smanjuje sa dužim periodima bez – temperature

Dakle, povišenu tjelesnu temperaturu ne proizvodi niti bakterija, niti virus i nije joj za cilj oštećenje organizma, već suprotno.

Ne treba je snižavati po svaku cijenu, već tek onda kada prede određene granice (38° C), osim ako se ne radi o nekome za koga je povišena tjelesna temperatura štetna (srčani bolesnici, epileptičari, novorodenčad).

Snižavanje povišene temperature lijekovima, može nekada ubrzati razmnožavanje uzročnika bolesti, kojima najviše godi 37 do 37,5° C. Prividno olakšanje često se osveti povratkom bolesti.

Povišena temperatura smanjuje postotak željeza u krvi, a bez željeza nametnici ne mogu živjeti i razvijati se. Pri visokoj temperaturi za 20 puta raste proizvodnja T limfocita.

Pažnju na skok temperature treba obratiti najviše kod novorođenčadi i djece do 3 godine života i treba je smanjivati kao i kod starijih od 70 godina. O načinu i sredstvima za sniženje povišene tjelesne temperature bit će govora u odgovarajućim poglavljima.

Šta biljem i nekim homeopatskim lijekovima možemo učiniti na jačanju imunološkog sistema?

Imuno-stimulansi – biljke na nespecifičan način stimulišu odbrambeni sistem. Čine to brzo i kvalitetno, no ne mogu na duže vrijeme ostaviti svoj trag u imunološkom sistemu.
Imuno-modulatori – bilje koje je u stanju stimulisati proizvodnju T i B ćelija.
Imuno-stimulansi – bilje koje ko zna kako može prouzrokovati stvaranje anti-tijela.
Alkaloidi – i drugi nitrogeni sastojci djeluju kao imuno-modulatori (Aristolochia Clematis, Stephania C.)
Terpeni – važni su tzv. sesquiterpeni koji su imuno-stimulansi (Helenalin, Tenulin, Eupa-hysopin).
Fenoli – tu su brojni aromatici čije molekule mogu pokazati dejstvo na imunološki sistem.
Pseudo-tanin katkad stimuliše granulocitozu, ferulična kiselina fagocitozu itd. (Asa Foetida, anis).
Polisaharidi – moćni sastojci koji se nalaze u:

  • Echinacea purpurea
  • Eupatorium perfolatum
  • Arnica montana
  • Eleutherococcus S. itd.

Oni:

  1. Aktivišu T limfocite
  2. Imaju anti-tumorsku aktivnost
  3. Imaju nespecifičnu aktivaciji cijelog sistema
  4. Stimulišu proizvodnju interferona
  5. Stimulišu fagocitozu

Stimulanti proizvodnje interferona su i:

  • Arctium Lapa (čičak),
  • Angelika silvestris (angelika),
  • Astragalus,
  • Curcuma,
  • Cimicifuga,
  • Foeniculum V. (komorač).
  • Morus alba (bijeli dud),
  • Trigonella F. G. (piskavica), itd.

Znanja nikada dosta, no kada se radi o zdravlju i lijekovima, tajne ne smiju postojati.
Pažljiv odabir bilja u jedan sklop čiji dijelovi potpomažu jedni druge u dejstvu, dobar je način spravljanja lijekova.

Posted in: Ljudski organizam, Savjeti i recepti

2 0 komentara

  1. Maki says:

    Hvala!

  2. Maja says:

    Šta su radili ranije dok nisu imali lekove i injekcije? Kako su snizavali temperaturu? Jesu svim tim ljudima koja temperatura predje preko 38C mozak oštećen, kako?

Leave a Comment

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.