Najkraće, vitamini su organske materije bitne za održanje života. Važni su za normalno funkcionisanje organizma, za njegov rast i razvoj, podstiču i regulišu metabolizam.
Bez osnovnih vitamina nemoguće je održati život. Većina ih se dobija iz prirodne hrane koja se unosi u organizam. Samo neke od vitamina ljudski organizam može sintetizovati.
Do sada su poznati: vitamin A (retinol, karoten), čitav niz (kompleks) vitamina B-Bl (tiamin), B2 (riboflavin), B3 (niacin), B5 (pantotenska kiselina), B6 (piridoksin), B12 (kobal amin), B13 {orotska kiselina), B15 (pangaminska kiselina), B17 (laetril), zatim vitamin C (askorbinska kiselina), D (kalciferol), vitamin E (tokoferol), F, H i još vitamini K, M, L, P, PP, P4, T i U.
U novije doba proizvedeno je mnogo sintetskih vitamina koji daju dobre rezultate ali prednost je uvjek na strani prirode, jer su njeni sklopovi biološki čistih i vrijednih supstanci još uvjek nedostižni.
Vitamini ne mogu djelovati i biti korisni bez minerala. Dnevna potreba organizma za njima je različita. Nekih je dovoljno u hiljaditim dijelovima miligrama, dok je nekih potrebno na miligrame.
Ako organizam ne dobija dovoljno vitamina nastaje poremećaj koji se naziva hipovitaminoza (u novije vrijeme rijetkost ), a njegova suprotnost je hipervitaminoza. Potrebe se mjenjaju zbog bolesti, starosti, dijete, aktivnosti itd.
Vitamini iz hrane se gube i uništavaju kuhanjem i konzerviranjem. Mnogo je zabluda stvoreno, ponajviše zahvaljujući nemoralnim i napadnim reklamama o vitaminskim dodatcima , dijetama i drugim tzv čudima. Vitamini nisu i ne mogu biti zamjena za normalne hranjive sastojke.
Napravljena je prava revolucija u proizvodnji vitamina. Jedna od najbitnijih inovacija su vitaminski proizvodi sa produženim oslobađanjem koje organizam iskoristi do maksimuma. Heliranjem je omogućena maksimalna asimilacija vitamina iz probavnog sistema .
VITAMIN A
Liposolubilan vitamin (rastvorljiv u mastima).
Postoji u dva oblika:
Pomaže pri liječenju mnogih očnih tegoba, a efikasan je pri liječenju akni i čireva, podpomaže pravilan rast, jača kosti a koristan je i kod emfizema. Nazivaju ga još i antiinfektivnim vitaminom. Njegov nedostatak izaziva kseroftalmiju. Višak u organizmu može nastati pretjeranom ishranom ili unosom velikih i količina sintetskog vitamina A i to dovodi do opadanja kose, povraćanja, proljeva, zamagljenog vida, glavobolja i uvećanja jetre (hepatomegalija). Najbolji prirodni izvori ovog vitamina su: riblje ulje, džigerica, mrkva, mlijeko i mliječni proizvodi, povrće i margarin.
Ako vam je potreban kao dodatak uzima se od 3000 i.j do 5000 i.j dnevno.
VITAMIN B1
Hidrosolubilan vitamin (rastvorljiv u vodi).
Pomaže rast, blagotvorno djeluje na srce i nervni sistem, a koristi se pri liječenju herpes-zostera. Njegov nedostatak izaziva bolest zvanu beri-beri. Potpomaže psihičko stanje a dnevno vam je potrebno oko 1 mg ovog vitamina u obliku dodatka.
Najbolji prirodni izvori su: suhi kvasac, zob, pšenica, povrće, mekinje, mlijeko. Veoma lahko se uništava kuhanjem. Potrebe za ovim vitaminom se povećavaju u trudnoći i kod uzimanja kontracepcijskih lijekova.
VITAMIN B2 ( RIBBOFLAVIN )
Hidrosolubilan je. Pomaže rast i plodnost, održava zdravlje kože, kose i noktiju. Nedostatak izaziva pojavu ranica u ustima i na koži. Najbolji prirodni izvori su: mlijeko, džigerica, kvasac, sir, jaja. Dnevno vam je potrebno , u obliku dodatka , oko 100 mg ovog vitamina. Restriktivne dijete uzrokuju pomanjkanje vitamina B2 .
VITAMIN B6 (PIRIDOKSIN)
Hidrosolubilan. Učestvuje u proizvodnji antitijela i ćelija crvenih krvnih zrnaca. Ublažava noćne grčeve u nogama i mišićima a djeluje i kao diuretik. Nedostatak izaziva anemiju i dermatitis. Najbolji prirodni izvori su: pivski kvasac, pšenične klice, mekinje, kupus, mlijeko, jaja, govedina, dinja. Uništava se pečenjem i kuhanjem mesa i drugim načinima prerade hrane. Dnevna doza dodatka ne smije preći 300 mg . Korištenje kontracepcijskih sredstava zahtjeva veći unos ovog vitamina.
VITAMIN B3 ( NIACIN, NIKOTINAMID )
Hidrosolubilan je. Bitan je za sintezu insulina i seksualnih hormona. Bez njega nema normalnog funkcionisanja nervnog sistema i mozga. Pomaže regulisanju sistema za varenje, pojačava cirkulaciju krvi, snižava holesterol. Najbolji prirodni izvori su: džigerica, riba, jaja, hurme, suhe šljive, pivski kvasac. Njegov nedostatak izaziva pelagru. Pospješuje otklanjanju čireva. Dnevna doza je od 50 do 100 mg. Velike količine uzrokovat će giht.
VITAMIN B12
Hidrosolubilan je. Poznat kao cijanokobalamin. Pomaže stvaranju crvenih krvnih zrnaca, pomaže rast, drži nervni sistem uravnoteženim i poboljšava pamćenje. Mana mu je što se slabo resorbuje iz želuca. Vegetarijanci su zbog svog načina ishrane često izloženi nedostatku ovog vitamina, što izaziva anemiju ili neka neurološka oboljenja. Najbolji prirodni izvori su: govedina, džigerica, jaja, mlijeko, sir itd. Najefikasnije ga je dobivati u obliku injekcija.
VITAMIN B13 (OROTSKA ILI OROTIČNA KISELINA)
Karakterističan je za pomoć i liječenje bolesti jetre, a navodno i multiple skleroze. Najbolji prirodni izvor ovog vitamina je surutka. Očito je naša narodna medicina bila u pravu kada preporučuje pijenje surutke kod nekih bolesti jetre.
VITAMIN B15
Ovo možda i nije vitamin u pravom smislu. Kažu da pomaže jetri štiteći je od ciroze, a podstiče i imunološki sistem organizma, umanjuje želju za alkoholnim pićima, potpomaže sintezu proteina. Ne može se sa sigurnošću, za sada, ubrojiti u antioksidante. Najbolji prirodni izvori su: pivski kvasac i žitarice. Kao dodatak uzima se do 50 mg dnevno .
VITAMIN C
Hidrosolubilan je. Čovjek mora da ga unosi u organizam, dok ga životinje same sintetizuju. Pomaže zacjeljivanju rana, opekotina, a koristan je u prevenciji infektivnih bolesti. Tvrdi se da pruža izvjesnu zaštitu protiv tvari koje izazivaju kancer i ima povoljno dejstvo na kardiovaskularni sistem Pomaže sintezu željeza u organizmu. Spriječava skorbut. Pretjerano uzimanje stvara višak oksalne kiseline a time i nastajanje kamenca, moguć je proliv i osip po koži. Ne treba ga koristiti kod upale mokraćnog mjehura. Najbolji prirodni izvori su jagodasto voće, agrumi, paradajz i zeleno povrće. Kao sintetski proizvod najčešće je korišten od svih vitamina. Uobičajena dnevna doza u obliku dodatka je 500 mg dnevno. Ne prelazite nikada 2000 mg dnevno, bez obzira na razna pisanja i tvrdnje koje nisu naučno potkrijepljenje .
VITAMIN D
Liposolubilan je. Dobija se unosom hrane i dijelovanjem sunčeve svjetlosti na ulja u koži. Nedostatak izaziva rahitis, osteoporozu, krvarenje iz desni. Pretjerana upotreba dovodi do hiperkalcemije pa i do ateroskleroze. Dolazi do povraćanja, gubitka težine. Najbolji prirodni izvori su riblje ulje, riba, mlijeko i mliječni proizvodi.
VITAMIN E
Liposolubilan je. To je antioksidans i pojačava dijelovanje vitamina A. Alfa tokoferol je biološki najaktivnija forma vitamina E. Brzo se nagomilava u organizmu. Pomaže pri prevenciji pobačaja, usporava starenje ćelija i spriječava stvaranje ugrušaka krvi i značajan je vazodilatator. Trudnice imaju veću potrebu za ovim vitaminom. Njegov nedostatak izaziva razaranje crvenih krvnih zrnaca kao i poremećaj u oplođavanju. Umjereno razblažuje krv i ako se koristi istovremeno sa aspirinom ili sličnim lijekovima potreban je oprez. Smanjuje nivo LDL holesterola. Pomaže ublažavanju grčeva u mišićima nogu. Može smanjiti rizik od nekih srčanih bolesti ili moždanog udara. Najbolji prirodni izvori su pšenične klice, soja, biljna ulja , a dnevne doze se kreću od 200 mg do maksimalnih 400 mg.
VITAMIN F
Liposolubilan je i sačinjen od nezasićenih masnih kiselina. Spriječava taloženje holesterola u arterijama. Najbolji prirodni izvori su biljna ulja, bademi i orasi.
VITAMIN P
Hidrosolubilan je i neophodan za pravilno djelovanje vitamina C. Nazivaju ga još i faktorom propusnosti kapilara. Sadrži u sebi bioflavonoid koji povećava jačinu kapilara. Najbolji prirodni izvori su limun, naranča, grejpfrut, kupina, trešnja, kajsija. Osjetljiv je na toplotu i kuhanje.
VITAMIN K
Liposolubilan je i bitan za stvaranje protrombina. Spriječava unutarnja krvarenja i smanjuje prevelik menstrualni odljev te reguliše zgrušavanje krvi. Odlaže se u jetri u malim količinama. Od velike je važnosti da je jetra u zdravom stanju jer tek tada ovaj vitamin može iskazati svoje dijelovanje. Ako je jetra oštećena zna doći do avitaminoze vitamina K. Može se resorbovati samo u prisustvu žuči. Najbolji prirodni izvori su riblje ulje, sojino ulje, jogurt, lucerka i glavičasta salata.
VITAMIN T I VITAMIN U
Vitaminu T se zna malo a mišljenja su da pomaže koagulaciju krvi i stvaranje krvnih pločica. O vitaminu U se zna još manje, a pretpostavlja se da je dobar u zacijeljivanju čira na želucu. Ima ga u sirovom kupusu.
MINERALI
Magnezijum – je bitan za dobru funkciju nervnog i mišićnog sistema te za metabolizovanje vitamina C, kalcijuma, natrijuma i kalijuma. Doprinosi zdravlju kardiovaskularnog sistema i spriječava nastajanje kamenca u bubrezima i žuči. na ga u smokvama, limunu, grejpfrutu, jabukama i tamnozelenom povrću. Žene koje uzimaju kontraceptivna sredstva treba da unose više magnezija u organizam.
Kalijum – sa natrijem reguliše balans vode i normalizuje ritam rada srca. Jak proljev, hipoglikemija i diuretici rouzrokuju gubitak kalijuma. Pomaže snižavanju krvnog pri-ska a ima ga u listovima nane, paradajza, bananama, krompiru i zelenom povrću.
Kobalt – sastavni je dio vitamina B12. Spriječava anemiju a ima ga u bubrezima, džigerici, mlijeku i školjkama.
Jod – od ukupne količine joda u organizmu dvije trećine se nalaze u štitnoj žlijezdi. Njegov nedostatak izaziva gušavost hipotireoidizam. Ima ga u algama, crvenom luku i povrću.
Željezo – bitno je za održavanje života i proizvodnju hemoglobina i nekih enzima. Žene ga gube dvostruko više od muškaraca u toku jednog mjeseca. Pomaže rast i spriječava anemiju. Ima ga u suhim breskvama, mesu, žumancu jajeta itd.
Natrijum – ako se uzima puno natrijuma (so) snižava se postotak kalijuma. Natrijum pomaže funkciju nerava i mišića. Ima ga u artičoki, repi, i soli.
Vanadijum – spriječava stvaranje holesterola u krvnim sudovima i pomaže spriječavanju srčanih napada. Ima ga najviše u ribama.
Fosfor – nalazi se u svakoj ćeliji organizma. Učestvuje u krvim hemijskim reakcijama. Ima ga u ribi, jajima, životinjskom mesu i integralnim žitaricama.
Selen – je antioksidans i usporava starenje. Po nekim mišljenjima pruža zaštitu od raka. Ima ga u mekinjama, tunjevini, crnom luku, paradajzu i pšeničnim klicama.
