Povišena temperatura

dijete-temperatura-povisenaPovišena temperatura (tjelesna), nije bolest, već još jedan od načina reagovanja organizma na upalu i razna bolesna stanja, a najčešće je to reakcija na napade virusa i bakterija.

Većina virusa i bakterija ne može preživjeti na visokoj temperaturi. Ovakva reakcija je korisna, ali samo do određene granice. Samouništavajuća je ili pogubna iznad 41° C.

Koje li su normalne vrijednosti? Različite su u zavisnosti od starosne dobi i dijela tijela.

U srednjim godinama vrijednosti se kreću od 36,1 do 36,8, kod starijih osoba oko 36,0 a kod djece 36,8 do 37° C.

Kod novorođenih je to drugačije, pa granicu od 37 njihova tjelesna temperatura najčešće prelazi. Tjelesna temperatura je ujutru niža nego navečer, a mijenja se su zavisnosti od fizičke aktivnosti kao i temperature vazduha.

Čudno je i to kako povišena temperatura djeluje kod ljudi. Jedni dobro podnose temperaturu od 38° C, dok drugi budu slomljeni, a neki se, opet, najbolje osjećaju sa temperaturom od 37° C.

Središte termoregulacije kod čovjeka je u prednjem dijelu mozga (diencefalonu). Kada se na primjer, temperatura vazduha povisi, površinske krvne žile se šire, a znojenje pojačava, kod niske vazdušne temperature proces je obrnut. Nastankom bolesti aktivira se upozoravajući sistem organizma, koji šalje naredbu centru za termoregulaciju i tada počinje borba sa uzročnicima bolesti. Srce ubrzava rad, oči postaju sjajnije, sitni mišići u koži se stežu.

Razlikujemo različite vrste povišene tjelesne temperature:

  • KONTINUA – stalno podjednako visoka temperatura sa veoma malim, neznatnim pomacima u 24 sata
  • SUBKONTINUA – sa promjenama od maksimalno jednog stepena u toku 24 sata
  • REMINENTNA – povremeno sniženje temperature, ali nikada na srednje normalnu vrijednost
  • INTERMINENTNA – povišena tjelesna temperatura se izmjenjuje sa intervalima normalnih srednjih vrijednosti
  • REKURENTNA – visoka temperatura se smanjuje sa dužim periodima bez – temperature

Dakle, povišenu tjelesnu temperaturu ne proizvodi niti bakterija, niti virus i nije joj za cilj oštećenje organizma, već suprotno.

Ne treba je snižavati po svaku cijenu, već tek onda kada prede određene granice (38° C), osim ako se ne radi o nekome za koga je povišena tjelesna temperatura štetna (srčani bolesnici, epileptičari, novorodenčad).

Snižavanje povišene temperature lijekovima, može nekada ubrzati razmnožavanje uzročnika bolesti, kojima najviše godi 37 do 37,5° C. Prividno olakšanje često se osveti povratkom bolesti.

Povišena temperatura smanjuje postotak željeza u krvi, a bez željeza nametnici ne mogu živjeti i razvijati se. Pri visokoj temperaturi za 20 puta raste proizvodnja T limfocita.

Pažnju na skok temperature treba obratiti najviše kod novorođenčadi i djece do 3 godine života i treba je smanjivati kao i kod starijih od 70 godina. O načinu i sredstvima za sniženje povišene tjelesne temperature bit će govora u odgovarajućim poglavljima.

Šta biljem i nekim homeopatskim lijekovima možemo učiniti na jačanju imunološkog sistema?

Imuno-stimulansi – biljke na nespecifičan način stimulišu odbrambeni sistem. Čine to brzo i kvalitetno, no ne mogu na duže vrijeme ostaviti svoj trag u imunološkom sistemu.
Imuno-modulatori – bilje koje je u stanju stimulisati proizvodnju T i B ćelija.
Imuno-stimulansi – bilje koje ko zna kako može prouzrokovati stvaranje anti-tijela.
Alkaloidi – i drugi nitrogeni sastojci djeluju kao imuno-modulatori (Aristolochia Clematis, Stephania C.)
Terpeni – važni su tzv. sesquiterpeni koji su imuno-stimulansi (Helenalin, Tenulin, Eupa-hysopin).
Fenoli – tu su brojni aromatici čije molekule mogu pokazati dejstvo na imunološki sistem.
Pseudo-tanin katkad stimuliše granulocitozu, ferulična kiselina fagocitozu itd. (Asa Foetida, anis).
Polisaharidi – moćni sastojci koji se nalaze u:

  • Echinacea purpurea
  • Eupatorium perfolatum
  • Arnica montana
  • Eleutherococcus S. itd.

Oni:

  1. Aktivišu T limfocite
  2. Imaju anti-tumorsku aktivnost
  3. Imaju nespecifičnu aktivaciji cijelog sistema
  4. Stimulišu proizvodnju interferona
  5. Stimulišu fagocitozu

Stimulanti proizvodnje interferona su i:

  • Arctium Lapa (čičak),
  • Angelika silvestris (angelika),
  • Astragalus,
  • Curcuma,
  • Cimicifuga,
  • Foeniculum V. (komorač).
  • Morus alba (bijeli dud),
  • Trigonella F. G. (piskavica), itd.

Znanja nikada dosta, no kada se radi o zdravlju i lijekovima, tajne ne smiju postojati.
Pažljiv odabir bilja u jedan sklop čiji dijelovi potpomažu jedni druge u dejstvu, dobar je način spravljanja lijekova.

Posted in: Ljudski organizam, Savjeti i recepti

2 0 komentara

  1. Maki says:

    Hvala!

  2. Maja says:

    Šta su radili ranije dok nisu imali lekove i injekcije? Kako su snizavali temperaturu? Jesu svim tim ljudima koja temperatura predje preko 38C mozak oštećen, kako?

Reply to Maki Cancel Reply

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.