Bolesti srca i krvotoka

srce-krvotokUkupna  čovjekova aktivnost bitno zavisi od pravilnosti funkcionisanja njegovog srca i krvotoka. Djelovanje jednog, zavisi od djelovanja drugog. Normalno je, da od svog postanka, pa do kraja života, srce kuca neprekidno.

Zamislite, bez ijednog trenutka odmora! Takav radnik zaslužuje pažnju i brigu . Intresantno je to da što smo napredniji, savremeniji i živimo lagodniji život, bolesti srca su sve češće, teže i ubitačnije. Starosna granica nekih karakterističnih srčanih bolesti pomjera se prema mlađim godinama, što je zabrinjavajuće. Rijetki su oni koji ozbiljno shvataju silna upozorenja koja se odnose na način i kvalitet ishrane, duboke ožiljke koji ostavljaju brige i stresovi.

Oči su nam gladne, tijelo nije, brige usmjerene ka materijalnom, ka onom što podliježe prirodnom pravilu “sada ga ima, a sada ga nema”. Zar je nešto takvo vrijedno naših života? Najviše brinemo o novcu, automobilima, ugodnostima koje donose kućanski aparati, a sve to ostaje iza nas.

Tzv kardiovaskularni sistem sastoji se od krvi, srca I krvnih sudova, sa srcem kao centrom.

Srce, kao organ, je u stvari mišićna pumpa sa  četiri šupljine  malo veće od čovječije pesnice. Mrežu krvnih sudova , osim arterija  koje nose krv bogatu kiseonikom, čine još vene I kapilari . Venama teče krv osiromašena kiseonikom  nazad u srce da bi se  ponovno obogatila svim potrebnim sastojcima, dok kapilari  povezuju arterije i vene. Kod velikog broja ljudi, stanje u kome se srce nalazi, daleko je od poželjnog.

Bolesti srca i krvotoka dijelimo na organske i funkcionalne. Funkcionalne bolesti ili definicija tih bolesti, označava promjene u radu organa, ali bez promjena njegove strukture. Organski poremećaji označavaju promjene u strukturi organa, a istovremeno i poremećaj u njegovom radu.

srce-i-krvotokSrce i krvotok su do određene mjere prigalodljivi dešavanjima i potrebama organizma. Prema zahtjevima tijela, srce kuca brže ili sporije, a između svakog otkucaja odmara se tek 1/6 sekunde. Po ritmu i zahtjevu srca ponaša se i krvotok.

Otežano disanje pri naporu, zamor, neodređen bol u grudima, otekline na nogama ili rukama, nekada mogu biti znaci srčane bolesti. Da ne bude zabune, iste znake mogu davati i slabosti drugih organa. Postoje različite bolesti srca , prirođene i stečene, kao i različite vrste oštećenja srca.

Šta je to što može uticati na rad srca? Malo se vodi računa o takvim dešavanjima.

Npr. pojačan rad štitne žlijezde može izazvati ili pogoršati srčanu bolest.

Sada se sa sigurnošću zna da jaka emocionalna uzbuđenja, konflikti, strahovi toliko djeluju na srce da dovode do srčane kapi (infarkta). Psihičkim faktorima posvećuje se najmanje pažnje, jer ko ima mjesta u glavi da strpa još i razmišljanje o djelovanju nervoze, stresa i straha na srce? Za mnoge je kasno kada spoznaju kako su živjeli.  Budite sigurni da većina kardiovaskularnih bolesti ne mora da postoji .

(2018)

Komentari

komentara

Posted in: Bolesti

One Comment

  1. muharem says:

    jako dobar teksz ja imamproblema sa venama na nogama pozdrav

Leave a Comment