LATINSKI NAZIV: Hyssopus officinalis
PORODICA: Labitae
NARODNI NAZIV: ižop, izop
OPIS: Višegodišnja biljka u obliku grma koji raste u visinu do 60 cm. Listovi su lancetasti, na vrhu zaokruženi i nešto uvijeni. Cvjetovi su ružičaste ili plavkaste boje, ali postoji i varijetet sa bijelim cvjetovima.
Za lijek se sabiru listovi, cvjetovi ili čitava biljka.
SADRŽI: Terpenoide uključujući i marrubin, oleanolsku i ursolnu kiselinu, etarsko ulje sa kamforom, pinokafonom, tujonom, isopino-kamfonom, pinenom, terpinenom, linalolom, bornilacetatom. Od flavonoida vrijedni pomena su diosmin i hesperdin, a tu su još i tanini.
DEJSTVO: Anti-spasmodik, diaforetik, axpektorant, anti-inflamatorik, hepatik, karminativ, emenagog.
UPOTREBA: O ižopu govori i Biblija, u Starom zavjetu u jednom od Psalama, David je molio: “Oslobodi me grijeha putem izopa, da budem čist”.
Pominje ga i Hildegard od Bingena oko 1490. godine koja kaže da jača i čisti krv, grije tijelo i izlučuje sluz.
Kašalj, bronhitis, hronični katari, astma, upala grla, histerija, anksioznost, mogu se liječiti miloduhom.
Svježi listovi ižopa sa svježim listovoma matičnjaka, stavljeni u maslinovo ulje i držani na toploti ili na suncu, oko 20 dana, daju dobar lijek za masiranje oduzetih udova nakon moždanog udara.
Protiv bronhitisa: U istim omjerima pomiješati ižop, vranilovu travu, podbjel, bokvicu i koprivu. Piti 3 puta po 2 dcl čaja.
TINKTURA: Tri puta po 20 kapi protiv histerije, anksioznosti i bronhitisa odraslih.
